Obaveze koje čovjek ima prema sebi
Vjernik treba imati na umu da je sve ono što on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara – pa čak i on sam. Allah, dž.š., darovao mu je tijelo, razum, udahnuo u njega dušu. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno ponašati – onako kako to od njega njegov Gospodar traži, Koji mu je sve to dao na raspolaganje.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom je ashabu rekao: “Jesam li tačno obaviješten da ti postiš preko dana, a noć u nafila – namazu provodiš? “Jesi, Allahov Poslaniče.” “Ne čini tako, posti i odmaraj od posta, spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze), jer i prema svome tijelu imaš obavezu, i prema svojim očima, i prema svojoj ženi…” (Buharija i Muslim)
A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika, a u obojici je dobro.” (Muslim i Ahmed)
Ovdje se pod jačinom podrazumijeva, prije svega, jačina u imanu, ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu). Stoga, vjernik, kada je u pitanju duša, razum i tijelo, sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom poboljšanju i jačanju.
Kada je u pitanju duša, od adaba je:
– voditi računa o odgoju duše i njenom čišćenju, te biti svjestan odgovornosti za nju, jer Allah, dž.š., veli: “…i (tako Mi) duše i Onoga Koji je stvori, pa joj put dobra i put zla shvatljivim učini – uspio je onaj ko je očisti, a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”1;
– sprečavati dušu od niskih poriva, u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i dušu od prohtjeva uzdržao, Džennet će boravište biti sigurno”2;
– da se u odgoju duše pomaže druženjem sa čestitim ljudima, u skladu s Allahovim riječima: “Obuzdaj svoju dušu (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i navečer u želji da naklonost Njegovu zasluže”3;
– svoditi račune sam sa sobom za učinjena (i neučinjena) djela, jer Allah, dž.š., kaže: “O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaka duša (čovjek) gleda šta je za sutra (Sudnji dan) pripremila.”4
A kada je u pitanju razum, od adaba je:
– traženje islamskog znanja što treba uzeti kao obavezu, u skladu s hadisom: “Traženje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”5;
– u proučavanju i traženju islamskog znanja provesti cijeli život, jer nas Allah podstiče na povećanje znanja: “…i reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi”6;
– tražiti samo ono znanje koje je korisno. Poslanik, s.a.v.s., rekao je u dovi: “Allahu moj, utječem ti se od znanja koje nije plodonosno.”7
A u drugoj dovi, Resulullah, s.a.v.s., molio bi: “Allahumme inni es’eluke ‘ilmen nafi’an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (Moj Allahu, molim te da mi daš plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!)8
A kada je u pitanju tijelo, od adaba je:
– brinuti o zdravlju, liječiti se i ne pričinjavati sebi štetu; jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Nema nanošenja štete, ni sebi ni drugome!”9
“Liječite se, jer Allah nije stvorio ni jednu bolest, a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti – starosti i smrti”10;
– da sebi ne uskraćuje u jelu, niti da pretjeruje, u skladu s ajetom: “I jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On, uistinu, ne voli one koji pretjeruju”11;
– održavati čistoću tijela. Allah, dž.š., kaže: “I haljine svoje očisti!”12
A Poslanik, s.a.v.s., veli: “Čistoća je pola vjere.”13
“Da se ne bojim da ću opteretiti svoj ummet, naredio bih im upotrebu misvaka (četkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”14;
– voditi računa o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete da klanjate namaz!”15
A Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu.”16
“Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sunećenje (obrezivanje), odstranjivanje dlačica sa stidnog mjesta i ispod pazuha, potkraćivanje noktiju i podrezivanje brkova”17;
– voditi računa o kondiciji, izdržljivosti i upražnjavati borilačke vještine, u skladu s hadisima: “Sve što nije od sjećanja na Allaha, dž.š., (zikr) besposlica je, osim četiri stvari: vježbanje jahanja na konju, podučavanje plivanju …”18
Prolazeći kraj grupe koja se takmičila u bacanju luka i strijele, Poslanik je rekao: “Gađajte, sinovi Ismailovi, vaš otac je bio bacač luka i strijele.”19
Iz knjige Islamsko znanje, grupe autora
Fusnote:
1 Sura Eš-Šems, ajeti 7-10.
2 Sura En-Nazi’at, ajet 40,41.
3 Sura El-Kehf, ajet 28.
4 Sura El-Hašr, ajet 18.
5 Ibn-Madže.
6 Sura Ta-ha, ajet 114.
7 Muslim i Tirmizi.
8 Ahmed, Ibn-Madže i Nesai.
9 Ibn-Madže.
10 Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn-Madže.
11 Sura El-E’araf, ajet 31.
12 Sura El-Muddessir, ajet 4.
13 Muslim i Tirmizi.
14 Buharija i Muslim.
15 Sura El-E’araf, ajet 31.
16 Muslim i Tirmizi.
17 Buharija i Muslim.
18 Nesai.
19 Buharija.
PutVjernika
