Široko je poznato kurʼānsko kazivanje o Mūsāu, alejhiselam, i hazreti Ḫiḍru, zapravo o njihovom susretu tokom kojeg se, sukcesivno, zbivaju tri važna događaja. Dobro je odmah napomenuti da je u Kurʼānu hazreti Ḫiḍr neimenovan, spominje se u Knjizi samo kao “onaj kome smo Mi [Bog] od Nas milost podarili, i poučili ga onom što samo znamo Mi“ (18:65). Hazreti Ḫiḍr (al-Ḫiḍr) ime je koje su mu dali komentatori Kurʼāna.
Elem, taj hazreti Ḫiḍr rekao je Mūsāu, Božijem poslaniku, da je za druženje sa njim, hazreti Ḫiḍrom, potrebno strpljenje. Mūsā, alejhiselam, je obećao da će biti strpljiv. Hazreti Ḫiḍr je, potom, tražio da ga Mūsā, a.s., ništa ne pita.
Potom su krenuli na put. Ukrcali su se u jednu lađu. Lađa je krenula, a hazreti Ḫiḍr, bez vidljiva razloga, probuši lađu. Mūsā, a.s., negoduje, jer u tome vidi pogibeljnu opasnost da se potope putnici.
Nakon što hazreti Ḫiḍr podsjeti Mūsāa, a.s., na strpljenje – njih dvojica nastaviše put, naiđoše na nekog dječaka kojeg hazreti Ḫiḍr smjesta ubi! Naravno, Mūsā, a.s., je sad negodovao snažnije nego li prije u vezi bušenja laše, a hazreti Ḫiḍr ga iznova podsjeti na strpljenje i da se suzdrži od pitanja.
Opet nastaviše put(ovanje), dođoše do stanovnika nekog naselja, zatražiše kakve hrane, ali stanovnici im je ne dadoše. U tom naselju hazreti Ḫiḍr i Mūsā, a.s., naiđoše na neki skroz ruševan zid, a hazreti Ḫiḍr uze da ga popravi. Naravno, to Mūsāu, a.s., bi vrlo čudno, predloži hazreti Ḫiḍru, na jedan sarkastičan način, da “naplati što je popravio zid“ (18:77).
Na ovom mjestu hazreti Ḫiḍr vidje da se Mūsā, a.s., ne može strpjeti od postavljanja pitanja, odluči da se sa njim rastane, ali mu, ipak, povjeri objašnjenje svoja tri “paradoksalno učinjena“ djela.
Lađu je probušio (htio sam je oštetiti – eredtu…) jer je bila nova i ispravna. A ako je probušena i oštećena, neće je uzeti jedan vladar koji je tu zloglasno vladao i plijenio svaku ispravnu lađu.
Dječaka je ubio zato jer su njegovi roditelji bili smjerni dobročinitelji i pouzdanici u Boga, a Ḫiḍr i njegova strana pobojaše se (fe hašīnā) da će ih dječak navratiti na zlo i neposluh Bogu! “Pa smo mi zaželjeli (erednā) da im Gospodar njihov dā boljeg od njega…“
Napokon, kad je posrijedi popravljanje onog zida u onom čudnom naselju, hazreti Ḫiḍr reče Mūsāu, a.s., da zid bijaše svojina dvojice dječaka, siročadi iz tog naselja. Pod zidom bijaše njihovo blago, a i otac njihov bijaše dobar čovjek, “a Gospodar tvoj hoće (erāde rabbuke) da dječaci stasaju i odrastu i izvade blago svoje…“
Hazreti Ḫiḍr na kraju uvjerava Mūsāa, a.s., da sve ovo nije učinio svojim nahođenjem.
Posmotrimo, na kraju, tri skaline neobjašnjive volje po kojoj postupa hazreti Ḫiḍr, a spram koje se Mūsā, a.s., ne može strpjeti:
aradtu,
aradnā, i
arāda rabbuke.
Hazreti Ḫiḍr saopćava Mūsāu, a.s., da je samo prvo “paradoksalno“ djelo (bušenje lađe) učinio svojom voljom (“želio sam“ – aradtu). Razloge za drugo “paradoksalno“ djelo (ubijanje dječaka) pripisuje ne samo sebi već veli: aradnā (u množini – “željeli smo“). Napokon, u povodu trećeg čina koji je učinio hazreti Ḫiḍr (popravljanju zida) bila je prisutna samo Božija volja (arāda rabbuka – “Želio je Tvoj Gospodar [Bog]“.
Sufijski komentari Kurʼāna vele da su postupci hazreti Ḫiḍra – postupci same sudbine. Dakako, čovjek treba da se trudi da svoje korake i svoja djela učini smjerno, ispravno i kako valja. I da za sve preuzme odgovornost.
Ali, koliko ima ljudskih djela na zemlji, koje su ljudi počinili na najgori i često neobjašnjiv način, pa o njima postavljamo pitanja, tražimo odgovore, hodimo za njihovim smislom, nastojimo ih objasniti dokraja i bez ostatka.
Dobro je prisjetiti se hazreti Ḫiḍrova objašnjenja šta to doista – u moćnom krugu sudbine koji nas okružuje – pripada samo nama.
U hazreti Ḫiḍrovom odgovoru odjekuju tri volje: aradtu – aradnā – arāda rabbuka…
Na kraju, mi mislimo da se možemo rastati od sudbine (kao što se i Mūsā, a.s. rastao od hazreti Ḫiḍra). Pa ipak, naša sudbina nas, kao naš saputnik, sačekuje već u našim narednim koracima.
Koracima za koje mislimo da smo ih poduzeli samo svojom voljom.
(…)
Autor: Enes Karić
IslamBa
