Islamske Teme

Reformistička vjerska misao Albanaca 19 i 20. stoljeća

Autor: Prof. dr. Hfz Hajredin Hodza

Autor: Prof. dr. Hfz Hajredin Hodza

Preveo: Mirsad Aslani

Uvod:

Reformistička ideološka doktrina među albanskim intelektualcima bila je originalna i veoma rasprostranjena pojava. Ova reformističko-vjerska doktrina nastala je za vrijeme Osmanske vladavine, i doprijela je do albanskih i bosanskih zemalja na čitavom Balkanu, što se jasno kroz tefsire, radovima i prevodima knjiga i članaka koji su tada analizirali pitanja i problem toga vremena i ideje poznatih mislilaca koji su vodili intelektualnu reformističku školu, kao na primjer; šejh Mustafa Meragi, poznati pisac Muhamed Ferid Vedždi, šejh Džemaludin Afgani, šejh Rešid Rida, itd.

Razlog širenja ovog religioznog intelektualnog fenomena među Albancima leži u činjenici da je veliki broj učenjaka studirao vjeru na Az’haru i Indiji, sa početkom druge polovine 19. stoljeća, pa sve do danas. Prilično veliki broj Albanaca i Bošnjaka je diplomiralo u navedenim zemljama i konstantnim kontaktima ovih studenata sa njihovim profesorima je uticalo da potpadnu pod uticaj tih misli i ideja i da je tako nešto sasvim normalno, jer sasvim je prirodno da su studenti pod uticajem svojih profesora, kao što su djeca pod uticajem svojih roditelja.

Albanci su pali pod veliki uticaj intelektualne reformističke škole, ako budemo obratili pažnju na prirodu njihovih istraživanja i pisanim člancima objavljenim u albanskim islamskim časopisima koji su objavljeni od strane visokog Savjeta za islamska pitanja u Albaniji na početku 20. stoljeća, onda možemo uočiti da su razmatrali važne vjerske probleme i pitanja koja su bila aktuelna u tom vremenu, kao na primjer: pitanje postojanja Boga Svemogućeg, potreba za religijom i pobožnošću, pitanje građanstva i islamske civilizacije, potom pitanje suočavanja sa evropskim izazovima, pitanje emancipacije žene i njenog aktiviranja u radu i društvenom angažmanu, ljudska prava, sekularizm i odvajanja religije od države, zatim pitanje vjerske tolerancije i solidarnosti sljedbenika različitih vjera i naroda, i diskutacije tematika poput ateizma, komunizma, kapitalizma, socializma itd.

Sve nas ovo navodi na uvjerenje da je reformistički vjerski pokret ušao u razum i srca albanskih učenjaka u drugoj polovini 19. i na početku 20. stoljeća. U ovoj studiji ne možemo istaknuti detaljano aktivnosti i ideje svih albanskih učenjaka, bit će dovoljno istaknuti samo jednog konkretnog primjera u ovom poglavlju, koji se smatra poznatim albanskim vođom reformističke škole, koji je posjedovao jasne ideje racionalno-reformističke škole, kako u svojim predavanjima, također i u svojim vjerkim člancima i svome tefsiru.

Od njegovog je tefsira, nažalost, ostao samo jedan dio, dok ostatak tefsria i druga njegova djela i članci su nažalost spaljeni.

Allahu plemenitom sam zahvalan da sam kao autor ovoga rada imao priliku pronaći dio tefsira ovog istaknutog albanskog učenjaka i da ga u ovoj disertaciji uspjem predstaviti. Autor ovog djela, doktrine i tefsiri, kao što sam i ranije istakao je poznati učenjak i hodža hafiz Ali Korča (Allah mu se smilovao!).

Hodža hafiz Ali Korča kroz povjest je poznat kao veliki intelektualac i učenjak sa velikim kulturnim znanjem, potom kao pjesnik, književnik, naučnik, komentator Kur’ana, hrabar i jedan od velikih albanskih ucenjaka, koji je živeo u drugoj polovini 19. i prvoj polovini. 20. stoljeća. Usklađivao je političke i vjerske aktivnosti ne praveći nikakvu razliku između vjere, politike i državnih interesa.

Iz knjige: “Albanski tefsir i mufessiri”

Povezani Članci

Back to top button